Davor Obrdalj: Nepotizam u BiH – istraživački mediji kao posljednja linija odbrane

O nepotizmu u BiH i istraživačkim medijima kao posljednoj liniji odbrane piše Davor Obrdalj, dipl. novinar i dobitnik nagrade EU za istraživačko novinarstvo i član Tima Nemam štelu na istoimenom antikorupcionom projektu u BiH.

Pravosuđem upravlja politika

Prema Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu Bosna i Hercegovina je na 108. mjestu od ukupno 180 zemalja što je čini drugom najlošijom zemljom u Europi kada je u pitanje stanje korupcije, pokazalo je istraživanje Transparency Internationala BiH. Glavni razlog za takvo stanje je sada već javna tajna da pravosuđem upravlja politika. O percepciji i vjeri da se u Bosni i Hercegovini može kroz sistem doći do pravde, najbolje govori podatak da BH pravosuđu ne vjeruje gotovo 70% građana.

Ono što je sigurno je to, da bi stanje bilo puno gore da nema medija. Posebno onih koji se bave istraživačkim novinarstvom.

Afere u medijima

Iako se to na prvu ne čini tako, moć sedme sile u Bosni i Hercegovini itekako postoji. Sjetimo se samo Afere koja je u medijima nazvana „Potkivanje 2“ u kojoj je putem medija u javnost izašao snimak telefonskog razgovora tada prvog čovjeka BH pravosuđa Milana Tegeltije u kojem Tegeltija jasno govori o njegovom posredovanju u zapošljavanju srodnika bliske suradnice u sudske institucije. Nedugo nakon objavljivanja „Potkivanja 2“ Tegeltija je pod pritiskom medija i javnosti podnio ostavku na mjesto predsjednika VSTV-a.

Afera “Elektroprivreda BiH”

Još jedna značajna afera je “Elektroprivreda BiH”. Mediji su otkrili da su se radna mjesta u ovoj državnoj kompaniji dodjeljivala bez javnih konkursa, često osobama bliskim političkim strukturama. Otkrića su izazvala veliku pažnju javnosti i dovela do sudskih procesa nekoliko visokopozicioniranih osoba koji su tada bili većinom članovi Stranke demokratske akcije.

Također, nešto dalje u prošlosti u zapošljavanju u farmaceutsku kompaniju Bosnalijek, Agenciju za državnu službu BiH, te Zavod za zapošljavanje FBiH mediji su otkrili nepravilnosti u zapošljavanju unutar ovih kompanija, agencija i zavoda, gdje su se radna mjesta dodjeljivala na osnovu političkih veza i rodbinskih odnosa, i bez transparentnih procedura. Sve je također dovelo do sudskih procesa i presuda za odgovorne.

Koliko država izdvaja za istraživačko noivnarstvo?

U državi u kojoj se iz budžeta za istraživačko novinarstvo izdvaja 0 maraka, mediji i istraživački novinari namjerno su dovedeni na rub siromaštva. Rad i glas im se guši i kroz konstantno zatrpavanje neosnovanim sudskim tužbama.Vrlo često su i premlaćivani i dobijaju ozbiljne prijetnje smrću. Ipak, uprkos brojnim preprekama podaci jasno pokazuju da je uloga medija, posebno istraživačkih (ma koliko ih malo bilo), ključna na putu ka pravednijem društvu u kojem će pri zapošljavanju isključivo biti bitna kompetencija.